{"id":714,"date":"2015-06-02T15:08:59","date_gmt":"2015-06-02T13:08:59","guid":{"rendered":"https:\/\/crowdfundingvision.com\/?p=714"},"modified":"2020-04-07T15:16:34","modified_gmt":"2020-04-07T13:16:34","slug":"zoran-rajn-intervju-o-crowdfundingu-za-jubilarno-100-izdanje-casopisa-poduzetnik","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/croinvest.eu\/en\/zoran-rajn-intervju-o-crowdfundingu-za-jubilarno-100-izdanje-casopisa-poduzetnik\/","title":{"rendered":"Zoran Rajn \u2013 intervju o crowdfundingu za jubilarno 100. izdanje \u010dasopisa Poduzetnik"},"content":{"rendered":"

Kao medij koji osobito pa\u017enju posve\u0107uje crowdfundingu kao novom na\u010dinu financiranja projekata, za jubilarni broj \u010dasopisa Poduzetnik razgovarali smo sa Zoran Rajnom, predsjednikom Centra za dru\u0161tvene inovacije i odr\u017eivi razvoj<\/a>\u00a0i osniva\u010dem prve hrvatske crowdfunding platforme Croinvest.eu<\/a>.<\/em><\/p>\n\n\n\n

1. Jedna ste od prvih osoba koja se sustavno bavi crowdfundingom u Hrvatskoj i na ovim prostorima. Prvi ste otvorili teme poput pravnog ure\u0111enja crowdfundinga, povezivanja crowdfundinga s dr\u017eavnim i financijskim institucijama, uklju\u010divanja crowdfundinga u \u0161iru gospodarsku politiku, regionalizacije crowdfundinga i neka druga. Za to ste nagra\u0111eni i Dekanovom nagradom Pravnog fakulteta u Zagrebu. Bili ste i na primanju kod biv\u0161eg predsjednika Josipovi\u0107a. Primje\u0107ute li kakve pomake u razvoju crowdfundinga otkako se njime bavite? Kakva je reakcija dr\u017eavnih institucija na Croinvest? Bilo je komentara da bi dr\u017eava projekt od takve va\u017enosti trebala uzeti pod svoje okrilje i omogu\u0107iti Vam da ga dalje nastavite razvijati unutar sustava.<\/p>\n\n\n\n

Odre\u0111eni kontakti s dr\u017eavnim i financijskim institucijama su ostvareni, no zasada je jo\u0161 uvijek rano govoriti u kojem smjeru \u0107e se razvijati situacija. Trenutno razgovaram s HAMAG-BICROM,  odre\u0111eni modeli povezivanja su na stolu, no tek preostaje vidjeti \u0161to \u0107e od toga biti realizirano. Me\u0111utim, s obzirom na sve ve\u0107u popularnost i iznimnu dru\u0161tvenu vrijednost crowdfundinga, logi\u010dno je da u jednom trenutku do\u0111e do zna\u010dajnijeg anga\u017emana dr\u017eave i financijskog sektora. Crowdfunding je jednostavno preva\u017ean da bi se njime bavili samo pojedinci ili skupine entuzijasta. Kao priznanje struke, Dekanova nagrada mi je osobito draga i izuzetno sam zahvalan dekanu i ostalim profesorima koji su Croinvest prepoznali kao vrijedan projekt. Isto tako, zahvalan sam i biv\u0161em predsjedniku i njegovoj savjetnici za gospodarstvo koji su me primili i saslu\u0161ali moja razmi\u0161ljanja o crowdfundingu i nekim drugim temama.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

2. U neformalnom razgovoru izrazili ste se dosta slikovito. Ka\u017eete da je iz sjemena koje je zasa\u0111eno izraslo zdravo stabalce. Da bi od zdravog stabalca nastalo rasko\u0161no drvo, potrebno je da se uklju\u010di i dr\u017eava, a da bi u kona\u010dnici nastala \u0161uma potrebno je da se uklju\u010de i ostale zemlje iz okru\u017eenja. Od jednog stabalca do cijele \u0161ume je duga\u010dak put.  \u0160to treba napraviti da bi do\u0161li do te \u0161ume? <\/p>\n\n\n\n

Smatram da je najbolji put za sve zemlje u okru\u017eenju osnovati regionalnu reward-equity platformu koja \u0107e primjenjivati sve modele financiranja kao i Croinvest i staviti je u nadle\u017enost regionalne crowdfunding agencije u kojoj \u0107e svaka zemlja iz srednje i jugoisto\u010dne Europe imati svoga predstavnika koji \u0107e koordinirati suradnju agencije s relevantnim dr\u017eavnim institucijama u mati\u010dnoj zemlji. Osim \u0161to bi upravljala platformom, agencija bi pomagala gra\u0111anima u pripremi kampanja i tra\u017eenju investitora, educirale gra\u0111ane o crowdfundingu, pratila praksu u svijetu te predlagala crowdfunding zakonodavstvo i mjere za poticanje i uklju\u010divanje crowdfundinga u \u0161iru gospodarsku politiku na nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini. Druga mogu\u0107nost je da se ne osniva regionalna agencija, ve\u0107 da dr\u017eavne institucije iz svih \u010dlanica izravno sura\u0111uju. Primjerice, za Hrvatsku bi tu zada\u0107u mogao obna\u0161ati HAMAG-BICRO. Za realizaciju takvog modela potrebna su neznatna financijska sredstva, a korist je izuzetno velika. Mislim da bi to bio sjajan dru\u0161tveni eksperiment.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

3. Predlo\u017eili ste povezivanje Croinvesta i potpora HAMAG-BICRO-a. Mo\u017eete li re\u0107i vi\u0161e o samom modelu?<\/p>\n\n\n\n

Smatram da za financiranje projekata putem crowdfundinga i tradicionalnih na\u010dina financiranja postoji mjesta svugdje gdje projekti ne zadovoljavaju u potpunosti uobi\u010dajene kriterije tradicionalnih na\u010dina financiranja da bi dobili punu potporu pa se taj nedostatak nadomje\u0161ta kroz crowdfunding kampanju koja slu\u017ei kao garant da tr\u017ei\u0161te pozitivno valorizira projekt. Model bi se sastojao u tome da Hamag projekte kojima nedostaje nekoliko bodova do potpore uputi na crowdfunding kampanju gdje bi im odmah u po\u010detku kampanje uplatio najmanje 30 % zatra\u017eene svote, dok bi ostatak novca nositelji projekata trebali sakupiti od gra\u0111ana prema modelu \u201csve ili ni\u0161ta\u201d. Visinu po\u010detne uplate je mogu\u0107e i stupnjevati ovisno o broju bodova koji nedostaju \u2013 oni projekti kojima nedostaje manje bodova mogu dobiti ve\u0107u uplatu i obratno. Ukoliko nositelji projekata ne bi uspjeli sakupiti zatra\u017eenu svotu, ne bi dobili niti potporu od Hamaga. To je model kojeg bi bilo vrijedno isprobati u praksi jer bi se tako mogao pove\u0107ati broj projekata za financiranje uz smanjenje rizika. Tako\u0111er je mogu\u0107e povezati i \u201cProgram poticanja ulaganja u vlasni\u010dki kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva\u201d<\/a> s Croinvestom kroz  dodjelu bespovratnih potpora ve\u0107im ulaga\u010dima koji koriste equity model. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

4. Predlo\u017eili ste i model za povezivanje Croinvesta s bankovnim kreditima? Mo\u017eete li ga detaljnije opisati?<\/p>\n\n\n\n

Model je mogu\u0107e primijeniti kod projekata koji ne mogu konkurirati za kredit jer ne mogu ponuditi kolateral, a imaju potencijala za uspjeh, tako da se takvi projekti upute na crowdfunding kampanju prema modelu \u201csve ili ni\u0161ta\u201d uz po\u010detnu uplatu banke od najmanje 30 % zatra\u017eene svote. To je model kojeg mogu primijeniti i HBOR i komercijalne banke koje bi tako mogle dobiti bolju sliku rizika za sebe i djelomi\u010dno financirati projekte koje ina\u010de ne financiraju i pro\u0161iriti svoje usluge, a to bi bilo posebno korisno kod projekata iza kojih stoje mladi ljudi koji nemaju zna\u010dajne imovine koja bi mogla poslu\u017eiti kao jamstvo. Nedavno sam \u010duo pri\u010du prema kojoj je Walt Disney prije nego je dobio kredit za svoj projekt crtanih filmova odbijen u 121 banci jer nije mogao ponuditi kolateral. Moramo se zapitati koliko je Walt Disneya u Hrvatskoj, osobito ako uzmemo u obzir da doma\u0107i poduzetnici imaju na raspolaganju tek desetak banaka. Ako je i samo jedan, previ\u0161e je.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

5. Kako se banke odnose prema crowdfundigu? Postoji li kod banaka strah od crowdfundinga? Kakvo pravilo vrijedi za Hrvatsku, koliko su doma\u0107e banke upoznate s crowdfundingom? O\u010dekujete li mo\u017eda da neka doma\u0107a banka zakora\u010di u crowdfunding?<\/p>\n\n\n\n

To se pitanje \u010desto pote\u017ee, no banke se nemaju razloga bojati crowdfundinga. Upravo su banke te koje mogu iznimno profitirati od njega. Tome u prilog govori i \u010dinjenica da je u svijetu sve vi\u0161e primjera gdje se banke okre\u0107u prema njemu. Prema podacima koje sam prona\u0161ao, banke trenutno odbiju 50-80 % projekata za kreditiranje, a crowdfunding im otvara vrata da ulo\u017ee u dio projekata koji bi ina\u010de odbili. Banke tako mogu upotpuniti svoje tradicionalne usluge i zaraditi vi\u0161e nego dosad. Pored toga, velik broj onih koji odaberu alternativne na\u010dine financiranja poput crowdfundinga odlu\u010duju se na njih jer ne uspiju prikupiti sredstva na druge na\u010dine. Mnogo je lak\u0161e napisati poslovni plan i poslati ga u banku na pregled za odobrenje kredita, nego napraviti uspje\u0161nu crowdfunding kampanju i javno se izlo\u017eiti. Izrada i provedba crowdfunding kampanje je rudarski posao. \u0160to se ti\u010de Hrvatske, mislim da su banke dobro upoznate s crowdfundingom. Ukoliko neka od doma\u0107ih banaka zakora\u010di u crowdfunding, to bih najprije o\u010dekivao od Zagreba\u010dke banke koja \u010desto nastoji diktirati trendove i koja je ve\u0107 financijski podupirala aktivnosti vezane uz crowdfunding u sklopu svojih programa dru\u0161tveno odgovornog poslovanja. No mo\u017eda bude i druga\u010dije, bit \u0107e zanimljivo vidjeti \u0161to nam donosi budu\u0107nost.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

6. U Hrvatskoj je dosad pokrenuto stotinjak crowdfunding kampanja. Velik  broj ih nije uspio. Koji su glavni razlozi neuspjeha? Je li te\u017ee sakupiti sredstva putem crowdfundinga u odnosu na druge oblike financiranja? <\/p>\n\n\n\n

Tri su temeljna razloga za\u0161to crowdfunding kampanje ne uspijevaju. Prvi je niska razina kvalitete samog projekta ili projekt s kojim se gra\u0111ani ne poistovje\u0107uju iako je mo\u017eda kvalitetan, drugi je nerealno i slabo osmi\u0161ljena kampanja i tre\u0107i razlog je lo\u0161a marketin\u0161ka  strategija i upravljanje kampanjom. Ponekad se ti razlozi pojavljuju zajedno, a ponekad samo jedan od njih, \u0161to je dovoljno da kampanja ne uspije. No treba napomenuti da crowdfunding nije ni\u0161ta manje uspje\u0161an od drugih oblika financiranja. Primjerice, banke odbiju 5 od 10, prema nekim izvorima 8 od 10 projekata, a poslovni an\u0111eli 9 od 10 projekata, no to se ne odvija javno pa se \u010dini kako je sve lak\u0161e. Svi oblici financiranja imaju svoja pravila, prednosti i nedostatke i nije sve za svakoga.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

7. Mislite li da bi neki od doma\u0107ih projekata postigli ve\u0107i uspjeh da su umjesto Indiegoga ili Kickstartera koristili Croinvest da je postojao ranije?<\/p>\n\n\n\n

Mogao bih nabrojati dosta projekata za koje sam siguran da bi polu\u010dili bolji uspjeh na Croinvestu, ve\u0107 samom \u010dinjenicom da bi kampanje mogle du\u017ee trajati i da su uvjeti kori\u0161tenja fleksibilniji. I jo\u0161 pored toga ne bi trebali platiti proviziju \u010dime bi u\u0161tedjeli zna\u010dajnu koli\u010dinu novca. Primjerice, Indiegogo za projekte koji koriste fleksibilan model financiranja, a upravo je to model koji se naj\u010de\u0161\u0107e primjenjuje, napla\u0107uje proviziju od \u010dak 9% ukoliko projekt ne sakupi ciljanu svotu, a na tu se proviziju jo\u0161 nadovezuje provizija od 3 do 5 % koju napla\u0107uju pru\u017eatelji usluge internet naplate. Treba napomenuti da je velik broj doma\u0107ih kampanja na Indiegogu primio uplate samo iz Hrvatske, eventualno je tek nekolicina ulaga\u010da bila izvana, a i oni su vjerojatno bili posljedica zalaganja samog nositelja projekta a ne platforme, zbog \u010dega ima jo\u0161 manje smisla platiti  tako visoku proviziju.   <\/strong><\/p>\n\n\n\n

8. Kako ste zadovoljni s dosada\u0161njim radom Croinvesta? Koliko je te\u0161ko razvijati takav projekt kod nas?<\/p>\n\n\n\n

Vi\u0161e sam nego zadovoljan realizacijom. Croinvest je ve\u0107 gotovo ispunio sve postavljene ciljeve. Temeljni ciljevi Croinvesta su dublje upoznati gra\u0111ane, dr\u017eavne institucije, pravnu struku i akademsku zajednicu s crowdfundingom, analizirati mane zakonodavstva, ponuditi pravna rje\u0161enja i podvr\u0107i ih javnoj raspravi, ponuditi nove modele za pove\u0107anje investicija, definirati na\u010din elektroni\u010dkog poslovanja koji \u0107e biti pogodan za crowdfunding te otvoriti put regionalizaciji crowdfundinga. Razvijanje crowdfunding platforme je izuzetno slo\u017een i te\u017eak posao jer je crowdfunding multidisciplinarno podru\u010dje gdje je potrebno poznavati vi\u0161e podru\u010dja, osobito pravo, ekonomiju i informatiku. Pored toga, elektroni\u010dko poslovanje je kod nas jo\u0161 uvijek slabije razvijeno \u0161to ote\u017eava tehni\u010dki razvoj platforme, a uz to postoji jo\u0161 niz drugih problema. Razvoj crowdfunding platforme je maraton, a ne sprint.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

9. Nedavno ste predstavili novi projekt Registar humanitarne pomo\u0107i Republike Hrvatske<\/a>kojeg ste izradili po uzoru na crowdfunding platformu Croinvest.eu. Dobili ste \u0161iroku podr\u0161ku javnosti<\/a> za njega. \u010casopis Poduzetnik Vas je tako\u0111er podr\u017eao. <\/p>\n\n\n\n

Registar humanitarne pomo\u0107i Republike Hrvatske<\/a> je prijedlog Ministarstvu socijalne politike i mladih usmjeren na osnivanje jedinstvenog registra po uzoru na crowdfunding platformu Croinvest.eu koji bi obuhva\u0107ao informacije o svim humanitarnim kampanjama u Republici Hrvatskoj. Trenutni sustav prikupljanja humanitarne pomo\u0107i suo\u010dava se s tri temeljna problema: nedovoljnom vidljivo\u0161\u0107u, netransparentno\u0161\u0107u i financijskom neefikasnosno\u0161\u0107u, a osnivanje registra prema takvom modelu je na\u010din kako to rije\u0161iti. Podr\u0161ka za projekt je stigla s mnogo strana, jako puno je pozitivnih komentara i to daje razloga za optimizam. Vjerujem da bi spajanjem tog prijedloga s novim Nacrtom Zakona o humanitarnoj pomo\u0107i mogli dobiti izvrsno rje\u0161enje na koje bi se mogle ugledati i druge zemlje koje imaju sli\u010dne probleme.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

10. Visia Croatica je nedavno za kupnju Imunolo\u0161kog zavoda od strane gra\u0111ana predstavila equity model ulaganja putem komanditnog dru\u0161tva. Jeste li razmi\u0161ljali o uvo\u0111enju takvog modela u Croinvest?<\/p>\n\n\n\n

Prije nego odgovorim, \u017eelim istaknuti da se radi o izuzetno vrijednoj inicijativi koju je podr\u017eao i Centar za dru\u0161tvene inovacije i odr\u017eivi razvoj. 2,2 milijuna kuna, koliko je trenutno skupljeno, je impozantna svota novca koju dosad jo\u0161 nitko nije uspio sakupiti, pogotovo ne u tako kratkom roku. No bojim se da bi sakupiti kona\u010dnu svotu od 100 milijuna kuna samo od gra\u0111ana moglo biti nedosti\u017eno. Prilikom izrade modela ulaganja analizirao sam sve postoje\u0107e oblike poslovanja u Hrvatskoj, me\u0111u njima i komanditno dru\u0161tvo, no nisam ga uklju\u010dio u Croinvest jer je ugovor o tajnom dru\u0161tvu sli\u010dan komanditnom dru\u0161tvu, a sadr\u017ei odre\u0111ene prednosti. Tako\u0111er treba napomenuti da se komanditno dru\u0161tvo u Hrvatskoj osniva vrlo rijetko. Od ukupnog broja trgova\u010dkih dru\u0161tava u Hrvatskoj, 96 % su dru\u0161tva s ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u, 3,3 % je dioni\u010dkih dru\u0161tava, a ostatak \u010dine sve ostale vrste trgova\u010dkih dru\u0161tava. Glavni razlog tome je \u0161to barem jedan osniva\u010d (komplementar) komanditnog dru\u0161tva, sli\u010dno kao i kod obrta, odgovara za obveze dru\u0161tva neograni\u010deno cijelom svojom imovinom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

11. Za kraj, koja je najve\u0107a zabluda vezana uz crowdfunding? Imate li kakav zlatni savjet za sve one koji se planiraju oku\u0161ati u crowdfundingu?<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107a zabluda je da je dovoljno pokrenuti kampanju i da \u0107e uspjeh do\u0107i sam od sebe, odnosno da \u0107e crowdfunding platforma dovesti ulaga\u010de. U crowdfundingu uspjeh isklju\u010divo ovisi samo o vama. Crowdfunding platforma je primarno tehni\u010dki alat, dok se za ulaga\u010de svatko mora sam pobrinuti kroz marketin\u0161ku kampanju. To dokazuje i velik broj kvalitetnih projekata koji su na internacionalnim platformama do\u017eivjeli neuspjeh. Primjerice, na Kickstarteru 12 % kampanja nije imalo niti jednog uplatitelja. Svaka crowdfunding kampanja je velikim dijelom odlu\u010dena jo\u0161 prije nego je po\u010dela zbog \u010dega kampanja mora biti posljednji, a ne prvi korak u sakupljanju novca. Prije pokretanja kampanje nositelj projekta mora si postaviti pitanje ima li dovoljno pripremljenih ulaga\u010da da ve\u0107 u prva dva do tri dana kampanje sakupi barem 30-40 % zatra\u017eenog iznosa kako bi imao \u0161to sna\u017eniji ulaz u kampanju. Ako je odgovor na to pitanje negativan, kampanja \u0107e vrlo vjerojatno, iako ne i nu\u017eno, biti neuspje\u0161na jer ne\u0107e imati potreban psihi\u010dki utjecaj na javnost i druge ulaga\u010de.<\/strong><\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao medij koji osobito pa\u017enju posve\u0107uje crowdfundingu kao novom na\u010dinu financiranja projekata, za jubilarni broj \u010dasopisa Poduzetnik razgovarali smo sa Zoran Rajnom, predsjednikom Centra za dru\u0161tvene inovacije i odr\u017eivi razvoj\u00a0i osniva\u010dem prve hrvatske crowdfunding platforme Croinvest.eu. 1. Jedna ste od prvih osoba koja se sustavno bavi crowdfundingom u Hrvatskoj i na ovim prostorima. Prvi ste […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4247,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[52],"tags":[],"class_list":["post-714","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"wpcf_dashboard":"

Please log in first? Click here to login<\/a><\/div>