Registar humanitarne pomoći Republike Hrvatske

Osnivanje Registra humanitarne pomoći na takav način za mnoge znači život. Kažimo DA Životu!

Registar humanitarne pomoći Republike Hrvatske je prijedlog Centra za društvene inovacije i održivi razvoj Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjeren na osnivanje jedinstvenog registra u obliku crowdfunding platforme koji bi obuhvaćao informacije o svim humanitarnim aktivnostima u Republici Hrvatskoj.

Trenutni sustav prikupljanja humanitarne pomoći suočava se s tri temeljna problema:

1) nedovoljnom vidljivošću kao rezultatom:
a) disperziranosti sustava, odnosno nemogućnosti pronalaženja i kontinuiranog praćenja informacija o svim humanitarnim kampanjama na jednom mjestu;
b) nedovoljno snažnih kanala promidžbe organizacija i pojedinaca koji stoje iza prikupljanja humanitarne pomoći što dovodi do velike ovisnosti o krupnim medijima zbog čega mnogi slučajevi ne dobiju potrebnu pažnju;

2) nedovoljnom transparentnošću kao rezultatom nepostojanja adekvatnih financijskih kontrola nad organizatorima i primateljima humanitarne pomoći. S jedne strane to odbija građane na pomaganje, a s druge strane organizacije i pojedince na bavljenje humanitarnom djelatnošću zbog negativne percepcije javnosti.

3) nedovoljnom financijskom efikasnošću kao rezultatom gubljenja značajnog dijela uplaćenih sredstava kroz provizije pružatelja usluga naplate i poreze.

Kako bi sustav prikupljanja humanitarne pomoći postao uspješniji nužno je:

1) osnovati jedinstveni registar primatelja pomoći u obliku crowdfunding platforme koji će cjelovito, sistematično i ažurno obuhvaćati informacije o svim humanitarnim kampanjama i omogućiti njihovo praćenje, a iza čijeg će upravljanja stajati država kao autoritet i jamac transparentnosti. Držimo da je za uspješnost sustava iznimno važno da građani u svakom trenutku mogu saznati kome je potrebna pomoć, koliko je novca sakupljeno, koliko je još potrebno, koliko još ima vremena za sakupljanje, kako teče zdravstveni oporavak osobe i sl.;

2) implementirati višejezičnost i registar eventualno regionalizirati povezivanjem s državnim institucijama iz drugih zemalja kako bi se povećala baza donatora;

3) rad humanitarnih organizacija i pojedinaca nasloniti na rad registra uvođenjem zakonske obveze izdavanja potvrde o donaciji i evidentiranja imena svih donatora i uplaćenih svota u registru. Evidentiranje donatora i uplata sakupljenih na terenu moguće je automatizirati uvođenjem fiskalizacije;

4) nad primateljima pomoći primjenjivati financijski nadzor kontrolom računa, odnosno sredstva isplaćivati samo po priloženom računu kako bi se preveniralo nenamjensko trošenje novca;

5) rad registra kontinuirano promovirati kroz sve raspoložive državne kanale promidžbe i komunikacije s javnošću uz dodatnu suradnju s privatnim medijima;

6) uvesti tehničke i zakonske mjere te ostvariti partnerstva kako bi se postigla financijska efikasnost sustava, odnosno kako bi se uplaćena sredstva u cijelosti iskorištavala za ciljanu namjenu, a ne gubila kroz provizije pružatelja usluga naplate i poreze;

7) dodatno poticati građane na doniranje kroz uvođenje poreznih i statusnih olakšica i ustanovljenje državne nagrada/priznanja za najizdašnije donatore tvrtke i pojedince.

Napomena: svi primjeri prikupljanja pomoći postavljeni na platformu izrađeni su hipotetski.

Ključne riječi: Grad Zagreb, Iva Ivić, Parry Romberg sindrom