Porez na darove iznosi 4 %.

S obzirom da putem crowdfundinga nositelju projekta nerijetko daruju novac članovi obitelji, potrebno je uzeti u obzir da su poreza na darovanje oslobođeni bračni drug, potomci i preci koji čine uspravnu liniju te posvojenici i posvojitelji darovatelja.

Poreza na darove oslobođeni su također Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, vjerske zajednice, zaklade i fondacije, Crveni križ i neprofitne pravne osobe registrirane za pružanje humanitarne pomoći sukladno posebnom propisu.

Prema Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o porezu na dobit, fizičke i pravne osobe koje izvrše tuzemna darovanja u kulturne, odgojne-obrazovne, znanstvene, zdravstvene, humanitarne, športske i vjerske svrhe, prema udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti obavljaju u skladu s posebnim propisima, imaju pravo ostvariti porezni odbitak u visini 2% prihoda ostvarenog u prošloj kalendarskoj godini. Iznimno, porezni odbitak se može uvećati iznad propisane visine, pod uvjetom da su darovanja dana za provedbu posebnih programa i akcija prema odlukama nadležnih ministarstava.

Ovisno o vrijednosti stvari ili usluge i cijeni koja se za njih ima isplatiti, model s nagradama može se tretirati kao:
1. bezuvjetna kupnja buduće stvari ili usluge (kupnja nade), što će biti slučaj kada se za stvar ili uslugu isplaćuje stvarna tržišna cijena;
2. mješoviti pravni posao, odnosno kao kombinacija kupnje nade i darovanja, što će biti slučaj kada se za stvar ili uslugu isplaćuje cijena veća od tržišne s namjerom da se nositelju projekta pokloni razlika vrijednosti. Dar u tom slučaju postoji samo glede razlike između isplaćene i stvarne cijene. Porezno se takav slučaj tretira sukladno pravilima za oporezivanje poslovne djelatnosti te pravilima za oporezivanje darovanja.
3. darovanje, što će biti slučaj kada podupiratelj projekta za uplaćeni novac dobiva stvar ili uslugu simboličnog značaja (npr. zahvalnica, crtež i sl.)

Za korištenje ovog modela (osim ako je riječ o darovanju) nositelj projekta dužan je:
1. registrirati poslovni subjekt i zadovoljiti minimalne tehničke uvjete za prodaju određene robe ili usluge;
2. navesti rok isporuke stvari ili usluge;
3. ukoliko projekt sakupi zatraženu svotu novca, izdati račun putem vlastitog ERP sustava i platiti porez sukladno naravi poslovnog subjekta.

Organizacije civilnog društva ne mogu koristiti ovaj model (osim ako je riječ o darovanju),  s obzirom da prema Zakonu o trgovini ne mogu vršiti prodaju svojih proizvoda i usluga putem internet trgovine.

Izraz nagrade koristi se u žargonu crowdfunding zajednice za model financiranja prema kojem podupiratelj projekta za uplaćeni novac dobiva neku stvar ili uslugu i ne smije ga se poistovjećivati s pravnom ustanovom javnog obećanja nagrade.

Kod modela sa pozajmicama, zajmoprimac, odnosno nositelj projekta dužan je odrediti visinu pozajmice, kamatu i rok vraćanja. Pritom je moguće predvidjeti više pozajmica s različitim kamatama i rokovima vraćanja.

Stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti viša od 12 %. Stopa ugovornih kamata između trgovaca, odnosno trgov­ca i osobe javnog prava ne može biti viša od 18 %. Ako nositelj projekta odredi višu kamatu od dopuštene, primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa. Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

Dužnik, odnosno nositelj projekta koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Stopa zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava iznosi 15 %, a u ostalim odnosima 12 %. Kod trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava, nositelj projekta može odrediti i višu stopu zateznih kamata (ali ne više od 18 %) što je potrebno posebno navesti u projektu. Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

Trgovac je pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. Individualni poljodjelci se ne smatraju trgovcima.

Osobe javnog prava su prema Zakonu o obveznim odnosima osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, odnosno Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne samouprave i druge pravne osobe kojima su osnivači Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i područne samouprave, osim trgovačkih društava.

1. Društvo s ograničenom odgovornošću

Kod društva s ograničenom odgovornošću, nositelj projekta dužan je navesti visinu temeljnog uloga i visinu temeljnog kapitala koji će biti upisan u sudski registar. Iznos temeljnog uloga ne može biti manji od 200 kuna. Temeljni ulog mora biti izražen cijelim brojem koji je višekratnik broja sto. Iznos temeljnog kapitala ne može biti manji od 20 000 kn.

Ukoliko društvo već postoji, nositelj projekta je također dužan objaviti postojeći društveni ugovor, a ukoliko ne postoji, odnosi među članovima uređuju se sukladno važećim propisima Zakona o trgovačkim  društvima.

Nakon uspješno provedenog ulaganja, osnivači ili članovi društva će internim odnosom odrediti tijela upravljanja društvom sukladno zakonu.

Svi osnivači ili njihovi punomoćnici moraju biti fizički prisutni kod javnog bilježnika tijekom osnivanja društva, kao i tijekom bilo koje promjene društvenog ugovora. Punomoćnici osnivača moraju imati punomoć ovjerenu kod javnog bilježnika. Punomoć nije potrebna ako je zastupnik osnivača po zakonu ovlašten da za njega sklopi društveni ugovor i dade izjavu koja se traži za osnivanje društva.

Ukoliko jedan od osnivača društva naknadno odluči izaći iz vlasničke strukture, takvu promjenu je potrebno evidentirati u sudskom registru, odnosno potrebno je izmijeniti društveni ugovor.

Nositelj projekta sam snosi troškove osnivanja društva ili promjene društvenog ugovora. Troškovi osnivanja i promjene društvenog ugovora stoje oko 7000 kn. Ukoliko nositelj projekta troškove ne želi snositi sam, to je potrebno navesti u projektu. U tom slučaju, osnivači ili članovi će snositi troškove osnivanja društva, odnosno izmjene društvenog ugovora srazmjerno svojim ulozima. Primjerice, ako će kao temeljni kapital društva biti upisano 20 tisuća kuna, svaki će osnivač za temeljni ulog od 200 kn platiti dodatnih 70 kn.

Kod društva s ograničenom odgovornošću svaki član ima pravo glasa srazmjerno svom ulogu u temeljnom kapitalu. Svakih 200 kuna temeljnog uloga daje pravo na jedan glas. U društvenom ugovoru može se odrediti i da članovi društva imaju drugačije pravo glasa, s time da svaki član mora imati najmanje jedan glas.

2. Zadruga

Nositelj projekta dužan je objaviti statut zadruge kako bi budući članovi mogli vidjeti koja prava i obveze proizlaze za njih te navesti visinu osnovnog uloga, a prema želji i visinu dodatnog uloga.

Osnovni ulog je novčani iznos koji je svaki član zadruge dužan unijeti u zadrugu kod osnivanja zadruge ili pristupanja zadruzi nakon osnivanja. Iznos osnovnog uloga je jednak i on ne može biti manji od 1 000 kuna. Dodatni ulog je ulog koji član zadruge može unijeti uz osnovni ulog. Iznos dodatnog uloga je jednak, a njegovu visinu određuje skupština zadruge ili nositelj projekta ukoliko zadruga još ne postoji.

Za osnivanje zadruge potrebno je najmanje sedam osnivača. Svi osnivači ili njihovi punomoćnici moraju biti fizički prisutni kod javnog bilježnika tijekom osnivanja zadruge. Troškovi osnivanja zadruge stoje oko 5 000 kn. Ukoliko nositelj projekta troškove ne želi snositi sam, to je potrebno navesti u projektu. U tom slučaju, osnivači  će snositi troškove osnivanja na jednake dijelove. Ukoliko jedan od članova zadruge naknadno odlući izaći iz članstva, takvu je promjenu potrebno evidentirati samo internim aktima zadruge.

Član zadruge može biti samo osoba koja neposredno sudjeluje u radu zadruge, koja posluje putem zadruge ili koristi njezine usluge ili na drugi način neposredno sudjeluje u ostvarenju ciljeva zbog kojih je zadruga osnovana. Članom zadruge postaje se upisom u imenik članova zadruge. Svi članovi imaju jednako pravo glasa bez obzira na visinu uloga.

Koja je razlika između zadruge i trgovačkog društva? 
Iako su i zadruge i trgovačka društva pravne osobe koje se registriraju na trgovačkom sudu, velika je razlika u tome što u trgovačkim društvima koja su društva kapitala odlučuju samo većinski vlasnici kapitala. Dobit se maksimalizira  na razini društva i pripada većinskom vlasniku kapitala, kao i pravo donošenja poslovnih odluka.  Nasuprot tome, zadruga je društvo osoba kojom na demokratski i neposredan način upravljaju svi njeni članovi. Oni ravnopravno sudjeluju u poslovanju zadruge, odlučuju o svim bitnim pitanjima poslovanja i raspodjele dobiti. Sukladno Pravilima zadruge, dio dobiti se zadržava i ulaže u zadrugu, ali ona ne postoji radi svoje koristi već postoji zato da bi servisirala potrebe svojih članova i glavni joj je cilj da osvari što veću korist za svoje članove. (odgovor preuzet sa web-stranice Hrvatskog saveza zadruga)

VAŽNE NAPOMENE!

U osnivanju društva s ograničenom odgovornošću i zadruge ne može sudjelovati osoba koja ima nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, odnosno osoba koja ima 5% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima nekog poslovnog subjekta koje je dužno s osnova poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Iz toga razloga, predlažemo investitorima da u jedno društvo s ograničenom odgovornošću ne ulažu više od 999 kn.

Osobe koje postanu članovi zadruge ili steknu udjel veći od 25% u društvu s ograničenom odgovornošću, ne mogu se prijaviti na Hrvatski zavod za zapošljavanje, odnosno ne mogu ostvariti naknadu za nezaposlene.

Kod ugovora o tajnom društvu, nositelj projekta dužan je navesti visinu uloga, rok trajanja ugovora (neodređeno ili određeni broj godina), postotak udjela u dobiti i postotak udjela u gubitku. Udio u gubitku može se i isključiti. U pogledu ostalih prava i obveza stranaka vrijedit će zakonske odredbe Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o obveznim odnosima. Ukoliko nositelj projekta želi određene odnose urediti drugačije nego što ih uređuje zakon, dužan je to navesti u opisu projekta.

Za korištenje ovog modela, nositelj projekta mora registrirati trgovačko društvo, primjerice jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću ili društvo s ograničenom odgovornošću. Također je moguće koristiti i europsko dioničko društvo kao supranacionalni oblik trgovačkog društva. Obrti i zadruge ne mogu poslužiti za sklapanje ugovora o tajnom društvu. Institut tajnog društva moguće je koristiti i ukoliko nositelj projekta još nije registrirao trgovačko društvo. U tom slučaju, radit će se o predugovoru ugovora o tajnom društvu, zbog čega je u projektu potrebno navesti i planirani datum osnivanja trgovačkog društva, odnosno sklapanja glavnog ugovora.

S obzirom da se radi o vrlo povoljnom modelu i za ulagača i za nositelja projekta (ulagač ne snosi obveze prema trećima, odnos se ne upisuje u sudski registar, nema dodatnih troškova, nositelj projekta zadržava stanovitu samostalnost itd.), tajnom društvu dajemo prednost pred modelom s vlasničkim udjelima. Detaljnije o tajnom društvu možete saznati u rječniku pojmova.