U cilju poticanja crowdfundinga i poboljšanja navedenih modela financiranja potrebno je učiniti nekoliko zahvata u postojeće zakonodavstvo:
– primjenom informacijskog sustava e-Hrvatska olakšati osnivanje i prijenos vlasničkih udjela kod društva s ograničenom odgovornošću uvođenjem mogućnosti da svi osnivači, odnosno članovi ne moraju biti fizički prisutni prilikom osnivanja društva, odnosno promjene društvenog ugovora, već da cijeli postupak može voditi jedan član društva, primjerice predsjednik uprave;
– smanjiti troškove osnivanja i izmjene društvenog ugovora kod društva s ograničenom odgovornošću s obzirom da oni trenutno iznose oko 7 000 kuna;
– smanjiti temeljni ulog kod društva s ograničenom odgovornošću s 200 na 50 kuna;
– kod reguliranja vlasničkog crowdfundinga moguće je također protegnuti dio burzovnog prava na njega i predvidjeti novu vrstu trgovačkog društva – jednostavno dioničko društvo koje bi imalo značajno manji temeljni kapital od dioničkog društva uz obvezu stvaranja rezervi kao kod jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću;
– u Zakonu o proračunu omogućiti da se jedinice lokalne i područne samouprave mogu zaduživati kod građana, odnosno koristiti crowdlending;
– izmijeniti odredbu Zakona o trgovini prema kojoj organizacije civilnog društva ne mogu vršiti prodaju svojih proizvoda i usluga putem internet trgovine;
– ukinuti odredbu prema kojoj nezaposleni članovi zadruge ne mogu primati naknadu za nezaposlene;
– u Zakonu o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti predvidjeti iznimku prema kojoj bi budući poduzetnici mogli prezentirati projekt putem nagradnog crowdfundinga bez osnivanja poslovnog subjekta, s obvezom da ga osnuju ukoliko projekt sakupi zatraženu svotu novca. Smisao crowdfundinga je testirati tržište, a tek ako ono pozitivno reagira ući u daljnje troškove;
– kod odredbe prema kojoj osoba koja ima 5% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima nekog poslovnog subjekta, koji je dužan s osnova poreza i doprinosa, ne može sudjelovati u osnivanju novog poslovnog subjekta uvesti klauzulu prema kojoj vlasnički udio mora iznositi najmanje 5 ili više tisuća kuna (Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za davanje izjave o nepostojanju nepodmirenih dugovanja na osnovi poreza te doprinosa za mirovinsko, odnosno zdravstveno osiguranje). Neprihvatljivo je da se na isti način tretira, primjerice, 5 postotni udjel u (jednostavnom) društvu s ograničenom odgovornošću i 5 postotni udjel u dioničkom društvu;
– u Zakonu o porezu na dohodak i Zakonu o porezu na dobit predvidjeti porezne olakšice za korištenje crowdfundinga ili mogućnost da građani samostalno raspolažu s dijelom poreza;
– povezati crowdfunding i potpore HAMAG-BICRO-a kod projekata koji nemaju dovoljan broj bodova (npr. projekti koji imaju između 70 i 79 bodova) da bi mogli dobiti punu potporu, tako da se takvi projekti upute na crowdfunding kampanju prema modelu “sve ili ništa” uz početnu Hamagovu uplatu od najmanje 30 % zatražene svote;
– povezati “Program poticanja ulaganja u vlasnički kapital inovativnih subjekata malog gospodarstva” HAMAG-BICRO-a i crowdfunding kroz dodjelu bespovratnih potpora većim ulagačima koji koriste equity model;
– povezati crowdfunding i kredite HBOR-a kod projekata koji ne mogu konkurirati za kredit jer ne mogu ponuditi kolateral, a imaju potencijala za uspjeh, tako da se takvi projekti upute na crowdfunding kampanju prema modelu “sve ili ništa” uz početnu HBOR-ovu uplatu od najmanje 30 % zatražene svote. Identičan model mogu primijeniti i komercijalne banke.
Slično kao i u većem dijelu svijeta i Europe, u Hrvatskoj još uvijek nije uspostavljeno dovoljno prakse vezano uz crowdfunding. Uzimajući to u obzir, jedno izvjesno vrijeme potrebno se suzdržati od donošenja posebnih propisa. Važno je omogućiti da se crowdfunding razvija sa što manje ograničenja u okviru postojećeg zakonodavstva kako bi pokazao svoju pravu narav, a tek potom zakonski intervenirati tamo gdje se to pokaže nužno. Pravne se praznine uvijek mogu bolje popuniti tumačenjem i prilagođavanjem postojećih propisa, nego donošenjem preuranjenih, a samim tim najčešće i loših specijalnih zakona.