Razgovor je nastao u okviru izrade članka o crowdfundingu za hrvatsko izdanje Forbesa i Jutarnji list.

1. Možete li se predstaviti?

Osnivač sam i voditelj Centra za društvene inovacije i održivi razvoj te inicijator nekoliko društveno poduzetničkih projekata. Paralelno s razvijanjem domaće crowdfunding platforme radim na analizi zakonodavstva zemalja u regiji s ciljem pokretanja prve regionalne crowdfunding platforme za poduzetnike, organizacije civilnog društva i članove javnog sektora. Također, trenutno dovršavam CroMall, prvu hrvatsku e-trgovinu usmjeranu na promoviranje i povezivanje hrvatskih proizvođača i pružatelja usluga s inozemstvom.

2. Čime se bavi Vaš Centar, koga okuplja?

Centar za društvene inovacije i održivi razvoj je nezavisna i nevladina organizacija osnovana s ciljem osmišljavanja i provođenja novih modela koji doprinose rješavanju društvenih problema na inovativan i održiv način. Osnovao sam ga samostalno krajem 2012. godine, a okuplja mlade ljude, pretežito između 25 i 35 godina. Centar pokriva širok spektar tema, no najviše se bavi gospodarskom problematikom.

3. Koji su zakonski i financijski preduvjeti za osnivanje crowdfunding platforme u RH? Koje su institucije upoznate i imate li odobrenje Hanfe?

Zakonski i financijski preduvjeti variraju ovisno o tome na koji način će platforma biti strukturirana. To proizlazi iz činjenice što u Hrvatskoj, slično kao i u većini svijeta, ne postoji posebna zakonska regulativa vezana uz crowdfunding, već ga je potrebno tumačiti u okviru drugih zakonskih propisa, naročito Zakona o tržištu kapitala, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o obveznim odnosima. S postojanjem platforme Croinvest.eu je upoznato niz državnih institucija, među njima i Hanfa, te do sada niti jedna od institucija nije istaknula prigovor platformi.

4. S obzirom na hrvatske propise, očekujete li interes za equity crowdfunding?

Kako bi equity model bio uspješan, nužno je učiniti nekoliko izmjena u Zakonu o trgovačkim društvima. Prije svega, potrebno je smanjiti troškove te olakšati osnivanje i prijenos vlasničkih udjela kod društva s ograničenom odgovornošću uvođenjem mogućnosti da svi ulagači ne moraju biti fizički prisutni prilikom osnivanja društva i promjene društvenog ugovora, već da cijeli postupak može voditi jedan član društva. Moguća su i neka druga pravna rješenja, no smatram da bi za početak zakonske izmjene trebale biti što jednostavnije.

5. Smatrate li da bi bilo poželjno donijeti posebno zakonodavstvo za crowdfunding?

Slično kao i u većem dijelu svijeta i Europe, u Hrvatskoj još uvijek nije uspostavljeno dovoljno prakse vezano uz crowdfunding. Uzimajući to u obzir, jedno izvjesno vrijeme potrebno se suzdržati od donošenja posebnih propisa. Važno je omogućiti da se crowdfunding razvija sa što manje ograničenja u okviru postojećeg zakonodavstva kako bi pokazao svoju pravu narav, a tek potom zakonski intervenirati tamo gdje se to pokaže nužno. Pravne se praznine uvijek mogu bolje popuniti tumačenjem i prilagođavanjem postojećih propisa, nego donošenjem preuranjenih, a samim tim najčešće i loših specijalnih zakona.

6. Planirate i mogućnost ulaganja novca u zamjenu za udio u dobiti sklapanjem ugovora o tajnom društvu. Tome dajete prednost pred equity modelom. Zašto? Koliki je tu mogući utjecaj ulagača na projekt?

Croinvest.eu uvodi novi model financiranja koji zasad nije poznat na globalnoj crowdfunding sceni, a to su udjeli u dobiti na temelju ugovora o tajnom društvu. Ključna prednost tog modela je što ulagač ne snosi obveze prema trećima, odnos se ne upisuje u sudski registar i nema dodatnih troškova. Nositelj projekta zadržava samostalnost u donošenju odluka, no tajni član i dalje zadržava pravo nadzora nad poslovanjem, uvida u financijske knjige i dobivanja potrebnih razjašnjenja.

7. Je li platforma Croinvest.eu posebna po još nečemu osim po mogućnosti ulaganja novca putem ugovora o tajnom društvu?

Osim što koristi institut tajnog društva, platforma Croinvest.eu je specifična i po tome što kombinira sve modele financiranja – donacije, nagrade, pozajmice i vlasničke udjele, povezuje crowdfunding s EU fondovima, naglašava važnost suradnje između crowdfundinga i tradicionalnog financijskog sektora te posvećuje jednaku pažnju civilnom, poslovnom i javnom sektoru. Također, u razmatranju je uvođenje nekoliko inovativnih sustava naplate kako bi se anulirale trenutne slabosti elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj.

8. Jeste li posjećivali europske platforme za crowdfunding? Jeste li koristili nečija iskustva? Prve platforme u široj regiji postoje tek u Italiji i Austriji, koliko znam, to je više razvijeno u UK, Francuskoj, Njemačkoj itd.

S obzirom da su zakonodavstva potpuno drugačija, strana iskustva mi nisu bila od pomoći. Također, crowdfunding je za većinu svijeta, s izuzetkom Sjeverne Amerike i zapadne Europe, još uvijek prilično nepoznat. Taj trend se polako, ali sigurno mijenja, tako da će u narednom periodu biti zanimljivo pratiti iskustva drugih zemalja.

9. Sada ste u pilot fazi, najavili ste nove projekte ujesen. Postoji li interes poduzetnika, start-upa? Što znači info s Vaše stranice da će platforma biti dostupna građanima od siječnja iduće godine?

Za sudjelovanje u pilot programu mogu se prijaviti sve fizičke i pravne osobe iz civilnog, poslovnog i javnog sektora, a prijave je potrebno poslati do 1. rujna. Za većinu domaćih poduzetnika crowdfunding je nov pojam, no usprkos tome interesa ne nedostaje. Pilot program platforme je podijeljen u dvije etape. U prvoj etapi, koja je trenutno u provedbi, predstavljen je jedan projekt Centra za društvene inovacije i održivi razvoj. Kao projekt je odabrana inovacija Adria Dunk Tank koja na zabavan i proaktivan način omogućuje edukaciju građana o ugroženim biljnim i životinjskim vrstama Jadrana. U drugoj etapi, koja će krenuti na jesen, bit će predstavljeno još nekoliko projekata drugih fizičkih i pravnih osoba, a od siječnja iduće godine će svatko moći samostalno otvoriti korisnički račun i kreirati crowdfunding kampanju.

10. Hoće li vam se pridružiti netko s iskustvom u tzv. konzervativnim financijskim vodama?

Zanimanje za projektom je pokazao tradicionalni financijski sektor, ali i država. Moguće je da će na toj relaciji biti uspostavljeni određeni oblici suradnje. Osobno vidim velikog prostora u kombiniranju Croinvesta, EU fondova, državnih natječaja, Hamagovih garancija i kredita komercijalnih banaka i HBOR-a. Mogućnosti su zaista brojne i uz vrlo jednostavne zahvate u sadašnje zakonodavstvo, mogao bi se dati snažan impuls gospodarstvu. Priča o crowdfundingu je još uvijek u začetku i to je prilika za Hrvatsku da se profilira kao predvodnik dobre prakse u koju bi se mogle ugledati ostale zemlje.

Novinarka: Gordana Grgas
Sugovornik: Zoran Rajn, osnivač platforme Croinvest.eu