1. Kako objašnjavate da u Italiji ima 40 reward crowdfunding platformi, a u većini zemalja u okruženju niti jedna? Koje su prepreke za razvoj crowdfundinga u regiji?

Italija ima dvostruko više stanovnika nego sve zemlje u okruženju zajedno, životni standard je viši i elektroničko poslovanje je znatno bolje razvijeno. Da bi se crowdfunding proširio na ovim prostorima, prvo ga je potrebno pravno dešifrirati kao što je to učinio Croinvest za Hrvatsku. Isto tako, potrebno je učiniti značajne pomake u razvoju elektroničkog poslovanja, kao i dublje upoznati građane i državne institucije s cjelokupnim konceptom crowdfundinga.

2. Napisali ste preporuke hrvatskom zakonodavcu za regulaciju crowdfundinga. Čime ste se vodili u pisanju preporuka? Koliko je strano zakonodavstvo o equity crowdfundingu, poput američkog i talijanskog, primjenjivo na hrvatske prilike?

Kod pisanja preporuka vodio sam se s nekoliko smjernica: da zakonske izmjene budu što jednostavnije i jeftinije, da budu u skladu s trenutnim tendencijama koje se događaju u zakonodavstvu i da budu korisne ne samo za crowdfunding, već i za poticanje cjelokupnog poslovnog okruženja. Primjerice, osnivanje i prijenos vlasničkih udjela kod društva s ograničenom odgovornošću potrebno je olakšati bez obzira na crowdfunding. Američko i talijansko zakonodavstvo o equity crowdfundingu je potpuno neprimjenjivo na hrvatske prilike, kao i na prilike zemalja u okruženju, prvenstveno jer ne postoji dovoljan broj kvalificiranih investitora.

3. Croinvest primjenjuje novi model financiranja koji nije poznat na globalnoj crowdfunding sceni – udjele u dobiti na temelju ugovora o tajnom društvu. Može li takav model biti valjana zamjena modelu s vlasničkim udjelima?

Smatram da je ugovor o tajnom društvu valjana alternativa klasičnom equityju. De facto je kao i equity, ali znatno olakšan. Ulagač može preprodati ugovor isto kao i vlasnički udio, a također ima i kontrolu nad projektom jer može povući svoj ulog ukoliko se nositelj projekta ponaša neodgovorno ili nepošteno. Isto tako, nositelj projekta ulagaču može dati i prokuru ili trgovačku punomoć čime je ta kontrola još veća. S druge strane, ulagač ne snosi obveze prema trećima, odnos se ne upisuje u sudski registar i nema dodatnih troškova. To je model kojeg trenutno niti jedna druga crowdfunding platforma u svijetu ne primjenjuje, iako je institut tajnog društva poznat i u drugim zemljama. Međutim, postoje platforme koje također koriste udjele u dobiti kao model financiranja, no koristeći neke druge institute, ovisno o zakonodavstvu svake zemlje.

4. Prvu etapu pilot programa uspješno ste priveli kraju. Što će se dogoditi s platformom ukoliko druga etapa pilot programa bude neuspješna?

Platforma će nastaviti s radom bez obzira na uspješnost pilot programa. Smisao druge etape pilot programa je da nositelji projekata samostalno pripreme kampanje najbolje što mogu, a potom da se, zavisno o njihovom uspjehu, analizira što je bilo dobro, a što pogrešno kako bi nositelji budućih projekata znali na što obratiti pozornost. Važno je napomenuti da uspjeh crowdfunding kampanje ne ovisi o platformi, već primarno o tome zna li nositelj projekta postaviti kampanju u realne okvire i na ispravan način odraditi promidžbu prije i tijekom kampanje. O tome možda najbolje svjedoči primjer Star Citizena, najuspješnije nagradne crowdfunding kampanje na svijetu koja je još uvijek u tijeku i koja prikuplja sredstva u vlastitom aranžmanu.

5. Koje su prednosti Croinvesta pred internacionalnim platformama poput Kickstartera ili Indiegogoa?

Prednost Croinvesta pred Indiegogom ili Kickstarterom je u tome što sadrži sve modele financiranja, dok spomenute platforme sadrže samo donacijski i nagradni model, fleksibilniji je u svojem djelovanju jer nositelji projekata sami određuju duljinu trajanja kampanje i način financiranja (fleksibilan model ili model “sve ili ništa”) te dugoročno osigurava bolju vidljivost i promidžbu projektima koji su u svojem poslovanju orijentirani na domaće tržište. Također, Croinvest kao neprofitan projekt ne naplaćuje proviziju, što dovodi do značajnih ušteda za nositelje projekata, naročito kod kampanja koje sakupljaju veće novčane iznose ili primjenjuju fleksibilan model financiranja.

6. Koji su pak nedostaci?

Trenutna slabost Croinvesta je sustav naplate jer PayPal ne podržava plaćanja u svrhu pozajmljivanja novca i kupnje vlasničkih udjela i udjela u dobiti. U prijelaznom razdoblju, do izrade novog sustava naplate, projektima koji će koristiti fleksibilan model financiranja bit će omogućeno da primaju uplate izravno na žiro račun, dok će se kod projekata koji će koristiti model “sve ili ništa” primjenjivati predbilježbe ulagača bez stvarne uplate novca, ali s obvezom da ga uplate ukoliko se predbilježi dovoljan broj građana. Također, s obzirom da je platforma usmjerena samo na domaće tržište manja je šansa da netko slučajno zaluta na kampanju ili je pronađe putem newslettera, no praksa pokazuje da se u većini slučajeva radi o zanemarivom broju takvih ulagača.

7. Koja je prednost, odnosno nedostatak korištenja crowdfunding platforme pred samostalnim izvođenjem kampanjem?

Prednost korištenja crowdfunding platforme pred samostalnim nastupom je u tome što ulagači imaju jamstvo da je proces ulaganja pod nadzorom, što je posebno važno kod modela s pozajmicama, vlasničkim udjelima i udjelima u dobiti gdje se javljaju složenija pravna pitanja. Isto tako, crowdfunding platforma može dugoročno osigurati bolju vidljivost i promidžbu, a i nije potrebno ulagati dodatan novac u izradu tehničkog rješenja za provođenje kampanje. S druge strane, nedostatak je plaćanje provizije i manjak slobode jer su nositelji projekata ograničeni uvjetima korištenja koje propisuje svaka crowdfunding platforma.

8. Najavili ste pokretanje registra za oboljele od malignih bolesti u obliku crowdfunding platforme. Čini se kao prijeko potreban projekt. Trenutno se mnoge osobe i obitelji bore za potrebna sredstva, svaki tjedan možemo vidjeti neki novi primjer, i pri tome ovise isključivo o dobroti velikih medija. Možete li reći nešto više o tome?

Plan je da se tehničko rješenje od Croinvesta iskoristi za izradu registra za djecu i odrasle oboljele od malignih bolesti putem kojeg bi oboljele osobe mogle besplatno sakupljati novac za troškove liječenja. Želja je da se tom projektu pridruži Ministarstvo socijalne politike i mladih ili Ministarstvo zdravlja koje bi brinulo oko zaprimanja prijava oboljelih osoba i obrade uplata, dok bi Centar brinuo o tehničkom održavanju platforme. Pridruživanje Ministarstva je važno radi bolje vidljivosti projekta, stjecanja povjerenja kod građana, veće transparentnosti i lakše provjere korisnika.

9. U nedavnom intervjuu za Forbes i Jutarnji list naveli ste da dovršavate CroMall. Mnogi su pokazali zanimanje za taj projekt. Kad je moguće očekivati aktivaciju platforme?

CroMall je prva hrvatska e-trgovina usmjerana na promoviranje i povezivanje hrvatskih proizvođača i pružatelja usluga s inozemstvom. Svaki domaći gospodarstvenik moći će putem platforme otvoriti vlastitu e-trgovinu te je samostalno uređivati, a posebna pozornost pridavat će se inovativnim i visokokvalitenim proizvodima certificiranima znakovima kvalitete (Izvorno hrvatsko, Hrvatska kvaliteta, Hrvatski EKO proizvod, Hrvatski otočni proizvod itd.) Platforma će biti aktivirana do kraja godine.

10. Uskoro planirate predstaviti i treću platformu CroPlaces. Možete li reći nešto više o tom projektu? Koliko dugo ste radili na njemu i kada ga planirate predstaviti javnosti?

CroPlaces je inovativna platforma, prva takve vrste u Hrvatskoj, namijenjena promociji hrvatskog turizma prema inozemstvu. CroPlaces, CroMall i CroInvest čine jedinstvo i sastavni su dio projekta Croatia4You (Hrvatska za tebe) na kojemu sam samostalno radio posljednje tri godine, a koji ima geslo “Posjetiti Hrvatsku, kupiti hrvatsko, uložiti u Hrvatsku”. Kao i CroMall, platforma će biti predstavljena u naredna dva mjeseca.

11. Za kraj, kakvi su Vam planovi za budućnost što se tiče crowdfundinga?

Želja je proširiti crowdfunding na regiju pokretanjem reward-equity platforme za srednju i jugoistočnu Europu i pritom povezati sve ključne gospodarske institucije iz okolnih zemalja. Međutim, da bi to bilo moguće, potrebno je da se u projekt uključi država i da crowdfunding postane dio šire gospodarske politike, o čemu sam već govorio za medije. To bi trenutno bio jedinstven primjer u svijetu i prilika da se okrenemo sebi i iskoristimo vlastite potencijale.